{"id":92,"date":"2015-04-22T15:16:38","date_gmt":"2015-04-22T13:16:38","guid":{"rendered":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=92"},"modified":"2015-05-14T13:57:36","modified_gmt":"2015-05-14T11:57:36","slug":"pojam-interneta","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=92","title":{"rendered":"Pojam interneta"},"content":{"rendered":"<p>Internet je <b>globalna ra\u010dunarska mre\u017ea<\/b>, zasnovana na <b>paketnom prenosu podataka<\/b> i <b>klijent-server arhitekturi<\/b> koja povezuje korisnike iz celog sveta. Internet povezuje ne samo pojedine ra\u010dunare ve\u0107 i \u010ditave mre\u017ee. Osim kompjutera, na Internet se povezuju i mobilni telefoni, video kamere, pametni televizori&#8230; Kao mre\u017ea za prenos podataka, predstavlja osnovu na koju se nadogra\u0111uju razli\u010diti protokoli, pa tako Internet danas omogu\u0107ava komunikaciju, razmenu fajlova, video i audio reprodukciju, zabavu, aplikacije.<\/p>\n<h2>Pred-Internetsko doba<span class=\"goTop\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/graf\/glif-top.png\" alt=\"\" \/><\/span><\/h2>\n<p>Iako se danas tako misli, Internet nije zaista prvi omogu\u0107io komunikaciju korisnika putem ra\u010dunara. Korisnici su komunicirali i mnogo pre nego \u0161to je Internet postao dostupan svima, putem <b>elektronskih biltena<\/b> (<i>BBS \u2013 Bulliten Board System<\/i>). Ovi sistemi su funkcionisali od kraja 70-ih do sredine 90-ih godina, kada ih je Internet kona\u010dno potisnuo. Re\u010d je o sistemima terminalskog pristupa na koje su se korisnici povezivali putem telefonske linije. Za dana\u0161nje pojmove, takav sistem je bio prili\u010dno neugledan \u2013 u najve\u0107em broju slu\u010dajeva koristio se \u010disto <b>tekstualni re\u017eim<\/b> i najve\u0107i estetski domet bila su slova u boji, \u0161to je i logi\u010dno s obzirom na malu brzinu prvih modema i snagu ra\u010dunara. Ipak, korisnici BBS-ova mogli su da razmenjuju privatne poruke, fajlove, kao i da u\u010destvuju u javnim diskusijama.<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/soft-telemate.jpg\" alt=\"\" width=\"400\" \/><\/div><figcaption>Terminalski program <b>Telemate<\/b> koji se koristio za povezivanje na BBS-ove<\/figcaption><\/figure>\n<p>Sa pove\u0107anjem popularnosti BBS-ova, nastao je i <b>FidoNet<\/b> \u2013 mre\u017ea koja je povezivala BBS-ove, \u0161to je omogu\u0107ilo komunikaciju korisnika sa razli\u010ditih sistema. Ova komunikacija je bila spora, po\u0161to su BBS-ovi morali da \u010dekaju period u kome ima malo korisnika (ve\u0107ina BBS-ova su bili besplatni \u2013 u vlasni\u0161tvu entuzijasta, funkcionisali samo tokom no\u0107i i imali jednu telefonsku liniju), kako bi se me\u0111usobno povezivali.<\/p>\n<p>Interesantna mogu\u0107nost terminalskih programa za pristup BBS-ovima bila je direktno povezivanje dva korisnika putem telefonske veze, kada bi mogli da \u201e\u0107askaju\u201c (chat) ili razmenjuju fajlove.<\/p>\n<h2>Nastanak Interneta<span class=\"goTop\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/graf\/glif-top.png\" alt=\"\" \/><\/span><\/h2>\n<p>Prvi obrisi Interneta naziru se 1962. godine, kada je pred ameri\u010dku vojnu agenciju <b>ARPA<\/b> (<i>Advancet Research Project Agency<\/i>) postavljen zadatak da osmisli metod kojim bi vojna mre\u017ea SAD ostala operativna \u010dak i u slu\u010daju nuklearnog udara. Takav necentrlizovani sistem bi bio u stanju da uzvrati napad \u010dak i kada bi svi ve\u0107i vojni centri bili uni\u0161teni. Ideja na kojoj se zasnivalo re\u0161enje problema je bila <b>paketni prenos podataka kroz mre\u017eu<\/b>. Paketni prenos ozna\u010dava <b>deljenje podataka na pakete<\/b> (<i>datagrame<\/i>), koji se nezavisno distribuiraju kroz mre\u017eu. U slu\u010daju pada jednog ili vi\u0161e \u010dvorova, paketi \u0107e biti usmereni druga\u010dijom rutom i ipak sti\u0107i na odredi\u0161te.<\/p>\n<p>Tako je nastala prete\u010da Interneta &#8211; <b>ARPAnet<\/b>, kreiran 1968. godine. ARPAnet se zasnivao na mre\u017ei koju su \u010dinila \u010detiri \u010dvora &#8211; ra\u010dunari na univerzitetima <b>UCLA, Stenford, Santa Barbara i Juta<\/b>. 1972. godine mre\u017ea obuhvata 32 \u010dvora i pojavljuje se mogu\u0107nost slanja privatnih poruka (elektronska po\u0161ta). Ovu pogodnost su koristili i nau\u010dnici na univerzitetima, pa tako zapo\u010dinje pomak mre\u017ee ka civilnim upotrebama. 1983. godine se razdvajaju ARPAnet za civilnu upotrebu i MILNET za vojnu. Ovo je trenutak kada su svi \u010dvorovi i korisnici mre\u017ee morali da pre\u0111u na TCP\/IP protokol (razvijan jo\u0161 od 1973. godine), koji je usvojen kao standard prenosa podataka.<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/pic-internet-users.png\" alt=\"\" \/><\/div><figcaption>Broj korisnika Interneta po regijama (Izvor: <a href=\"http:\/\/www.internetworldstats.com\/stats.htm\">Internet World Stats<\/a>)<\/figcaption><\/figure>\n<p>Internet se od tada razvijao i danas obuhvata ceo svet. Trenutno je nemogu\u0107e odrediti koliko korisnika postoji na Internetu, ali prema procenama, u 2014. godini Internet je imao preko 3 milijarde korisnika.<\/p>\n<p>Internet je u Srbiji postao dostupan krajem 1995. godine, kada je povezan Ra\u010dunski centar Univerziteta u Beogradu (RCUB). Prvi komercijalni provajderi koji su nudili internet povezivanje privatnim korisnicima bili su EUNet i Telefonija (dana\u0161nji BeotelNet).<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=96\">Slede\u0107a lekcija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Internet je globalna ra\u010dunarska mre\u017ea, zasnovana na paketnom prenosu podataka i klijent-server arhitekturi koja povezuje korisnike iz celog sveta. Internet povezuje ne samo pojedine ra\u010dunare ve\u0107 i \u010ditave mre\u017ee. Osim kompjutera, na Internet se povezuju i mobilni telefoni, video kamere, pametni televizori&#8230; Kao mre\u017ea za prenos podataka, predstavlja osnovu na koju se nadogra\u0111uju razli\u010diti protokoli, &hellip; <a href=\"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=92\" class=\"more-link\">\u041d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u0442\u0435 \u0441\u0430 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0435\u043c <span class=\"screen-reader-text\">Pojam interneta<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/92"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=92"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/92\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":303,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/92\/revisions\/303"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=92"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}