{"id":78,"date":"2015-04-22T11:36:00","date_gmt":"2015-04-22T09:36:00","guid":{"rendered":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=78"},"modified":"2015-09-15T09:56:44","modified_gmt":"2015-09-15T07:56:44","slug":"korisnicki-interfejs","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=78","title":{"rendered":"Korisni\u010dki interfejs"},"content":{"rendered":"<p><b>Korisni\u010dki interfejs predstavlja na\u010din na koji program<\/b> (u ovom slu\u010daju operativni sistem) <b>komunicira sa korisnikom<\/b>. Ako je korisni\u010dki interfejs jednostavan za korisnika, ka\u017ee se da je <b>\u201eprijateljski\u201c<\/b> (<i>user-friendly<\/i>). Postoje dva osnovna tipa korisni\u010dkog interfejsa:<\/p>\n<ul>\n<li><b>tekstualni<\/b> i<\/li>\n<li><b>grafi\u010dki<\/b>.<\/li>\n<\/ul>\n<p><b>Tekstualni korisni\u010dki interfejs<\/b> se danas retko sre\u0107e (eventualno na ra\u010dunarima specijalne namene). U ovakvom sistemu korisnik je morao da komunicira sa ra\u010dunarom zadaju\u0107i mu naredbe preko komandne linije (<i>command prompt<\/i>). Korisnici su morali da znaju makar nekoliko osnovnih naredbi i njihovu sintaksu kako bi mogli da pronalaze i pokre\u0107u programe sa diska.<\/p>\n<p>Operativni sistem <b>MS-DOS<\/b>, koji je bio jedan od najkori\u0161\u0107enijih na PC ra\u010dunarima, imao je tekstualni korisni\u010dki interfejs. Na slici se vidi primer komande DIR koja slu\u017ei za listanje sadr\u017eaja direktorijuma.<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/soft-os-dos.png\" alt=\"\" width=\"400\" \/><\/div><figcaption>Tekstualni korisni\u010dki interfejs <b>Command Prompt<\/b>, u Windows operativnom sistemu (Microsoft)<\/figcaption><\/figure>\n<p>Ova aplikacija (zovemo je jo\u0161 i &#8222;DOS prozor&#8220;) ne predstavlja &#8222;sila\u017eenje&#8220; u DOS &#8211; i dalje radimo normalno u Windows sistemu, s tim \u0161to mo\u017eemo kucati komande i videti njihov (tekstualni) rezultat. Isto va\u017ei i za raznolike Linux sisteme, gde se ovakav prozor naziva <b>Terminal<\/b>.<\/p>\n<p><b>Grafi\u010dki korisni\u010dki interfejs<\/b> (<i>GUI \u2013 Graphical User Interface<\/i>) <b>koristi vizuelne elemente<\/b> tipa prozora, menija, dugmi\u0107a, ikona i sl. Kao primarni ulazni ure\u0111aji za zadavanje komandi koriste se mi\u0161 i tastatura. Sa napretkom hardvera, napreduju i korisni\u010dki interfejsi koji postaju sve lep\u0161e dizajnirani, uvode animacije i specijalne efekte (transparencija, zamu\u0107ivanje) i koriste prednosti tehnologije &#8211; prilago\u0111avaju se radu sa dodirnim ekranima (<i>touchscreen<\/i>).<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/soft-os-gnome314.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" \/><\/div>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/soft-os-kde5.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" \/><\/div><figcaption>Linux korisni\u010dki interfejsi <b>Gnome 3.14<\/b> (<a href=\"http:\/\/gnome.org\">gnome.org<\/a>) i <b>KDE Plasma 5<\/b> (<a href=\"http:\/\/kde.org\">kde.org<\/a>)<\/figcaption><\/figure>\n<p>Linux sistemi obi\u010dno dolaze instalirani sa jednim od dva korisni\u010dka okru\u017eenja &#8211; <b>Gnome<\/b> ili <b>KDE<\/b>, mada nije retkost da \u010dak i ista distribucija ima dve varijante. Izuzetak je <b>Ubuntu<\/b> koji ima svoj &#8222;originalni&#8220; GUI <b>Unity<\/b> (\u0161to ne zna\u010di da ne postoje Gnome i KDE verzije Ubuntu-a). Iako su ova dva okru\u017eenja druga\u010dija, te\u0161ko je izabrati bolje, pogotovo \u0161to se oba konstantno razvijaju.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i API-ju operativnog sistema, svaka aplikacija mo\u017ee kreirati sopstveni korisni\u010dki interfejs bez velikog napora programera. Na ovaj na\u010din operativni sistem obezbe\u0111uje komunikaciju korisnika i aplikacije, ali i &#8222;uniformnost&#8220; u izgledu programa.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=388\">Slede\u0107a lekcija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Korisni\u010dki interfejs predstavlja na\u010din na koji program (u ovom slu\u010daju operativni sistem) komunicira sa korisnikom. Ako je korisni\u010dki interfejs jednostavan za korisnika, ka\u017ee se da je \u201eprijateljski\u201c (user-friendly). Postoje dva osnovna tipa korisni\u010dkog interfejsa: tekstualni i grafi\u010dki. Tekstualni korisni\u010dki interfejs se danas retko sre\u0107e (eventualno na ra\u010dunarima specijalne namene). U ovakvom sistemu korisnik je morao &hellip; <a href=\"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=78\" class=\"more-link\">\u041d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u0442\u0435 \u0441\u0430 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0435\u043c <span class=\"screen-reader-text\">Korisni\u010dki interfejs<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":92,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/78"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=78"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/78\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":393,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/78\/revisions\/393"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/92"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=78"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}