{"id":66,"date":"2015-04-22T11:29:05","date_gmt":"2015-04-22T09:29:05","guid":{"rendered":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=66"},"modified":"2015-08-27T09:32:47","modified_gmt":"2015-08-27T07:32:47","slug":"3-2-7-3-magnetni-mediji-hard-disk","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=66","title":{"rendered":"3.2.7.3.Magnetni mediji &#8211; hard disk"},"content":{"rendered":"<p><b>HARD DISK<\/b> (\u201etvrdi\u201c ili \u201e\u010dvrsti\u201c disk) je u dana\u0161njim ra\u010dunarima primarni ure\u0111aj spoljne memorije. Uobi\u010dajeno je ugra\u0111en u ku\u0107i\u0161te ra\u010dunara i u tom slu\u010daju nije namenjen prenosu podataka, ve\u0107 samo njihovom \u010duvanju. Hard disk je <b>br\u017ei od ve\u0107ine ostalih spoljnih memorija<\/b> i ima <b>ve\u0107i kapacitet<\/b> od bilo kog drugog (pojedina\u010dnog) medija.<\/p>\n<p>Ure\u0111aj se sastoji iz jednog ili vi\u0161e <b>aluminijumskih diskova<\/b> koji se nalaze na istoj osovini i koji se rotiraju velikom brzinom (5400 rotacija u minuti kod starijih ili danas na 7200rpm kod diskova za ku\u0107ne ra\u010dunare). <b>Diskovi su presvu\u010deni feromagnetnim slojem<\/b>, koji ima svojstvo da kada se namagneti\u0161e ostaje namagnetisan, pa se tako podaci mogu upisati i obrisati. \u010citanje i upis podataka obavlja se preko magnetne glave koja ne dodiruje povr\u0161inu ve\u0107 lebdi na vazdu\u0161nom jastuku na veoma malom rastojanju od nje. Zahvaljuju\u0107i tome, <b>hard disk je mnogo br\u017ei i pouzdaniji od drugih magnetnih medija<\/b>, kao \u0161to je npr. disketa kod koje glava dolazi u fizi\u010dki dodir sa povr\u0161inom.<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/hard-hdd-inside.jpg\" alt=\"\" height=\"200\" \/><\/div>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/hard-hdd-head.jpg\" alt=\"\" height=\"200\" \/><\/div><figcaption>Unutra\u0161njost hard diska i glava za \u010ditanje i pisanje<\/figcaption><\/figure>\n<aside class=\"savet\">\n<h4>SSD<\/h4>\n<p>Nova tehnologija koja se ubrzano razvija i koja \u0107e zameniti dosada\u0161nje hard diskove jesu <b>SSD<\/b> (<i>Solid-State Drive<\/i>) diskovi, koji su\u0161tinski predstavljaju flash memoriju velikog kapaciteta i brzine.<\/p>\n<p>SSD diskovi su za sada manjeg kapaciteta od klasi\u010dnih hardova, a jo\u0161 uvek su skuplji. Iako su vi\u0161estruko br\u017ei od magnetnih diskova, tek nove mati\u010dne plo\u010de i kontroleri mogu do maksimuma da iskoriste njihove mogu\u0107nosti.<\/p>\n<p>Lo\u0161a strana SSD diskova je za sada <b>ograni\u010den broj upisa<\/b> (rang veli\u010dine oko 10 hiljada), posle \u010dega ovi diskovi postaju nepouzdani. Upotreba nove 3D tehnologije (slaganje tranzistora i jedan-iznad-drugog a ne samo jedan-pored-drugog) bi trebala da znatno pove\u0107a robusnost ovih diskova, po\u0161to bi se isti kapaciteti i brzine postizali sa znatno &#8222;relaksiranim&#8220; gustinama. Vlada mi\u0161ljenje da obi\u010dnim korisnicima ovo ne bi trebalo da predstavlja problem po\u0161to bi (pri nekoj normalnoj upotrebi) do trenutka &#8222;otkaza&#8220; SSD-a, ceo ra\u010dunar ve\u0107 bio zastareo.<\/p>\n<p>Generalni savet je da se SSD ne &#8222;prepunjava&#8220; (dobro bi bilo do nekih 60% kapaciteta). Idealna kombinacija bi bila da se SSD, zbog svoje brzine koristi za operativni sistem, a klasi\u010dni HDD velikog kapaciteta za sve ostalo (slike, filmovi, muzika..).<\/p>\n<\/aside>\n<p>Jedna specifi\u010dnost hard diska je mogu\u0107nost njegove podele na particije. <b>Particije su nezavisni delovi diska koji se u operativnom sistemu posmatraju kao zasebni diskovi<\/b>, bez obzira na to \u0161to se fizi\u010dki radi o istom ure\u0111aju. Tako \u0107e pod Windows-om svaka particija imati dodeljeno <b>zasebno slovo<\/b>.<\/p>\n<p>Zbog svog kapaciteta i brzine, hard disk se na ra\u010dunarskom sistemu mo\u017ee koristiti kao <b>virtuelna memorija<\/b>. Ukoliko ra\u010dunar tokom rada iskoristi raspolo\u017eivu RAM memoriju, operativni sistem mo\u017ee delove RAM-a snimati i u\u010ditavati sa diska, kako bi nastavio sa radom. Prostor na disku u kome se vr\u0161i ovo snimanje naziva se <b>swap fajl<\/b>. Nedostatak ovakvog \u201e\u017eongliranja\u201c memorijom je \u0161to se <b>rad sa ra\u010dunarom usporava<\/b>, budu\u0107i da je disk, bez obzira na svoju brzinu, i dalje mnogo sporiji od unutra\u0161nje memorije.<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/hard-hdd-sizes.jpg\" alt=\"\" width=\"400\" \/><\/div><figcaption>Razli\u010dite veli\u010dine hard diska za desktop i laptop ra\u010dunare<\/figcaption><\/figure>\n<p>Na\u010din na koji se fajlovi i folderi organizuju na disku naziva se fajl sistem. Hard disk je podeljen na veliki broj koncentri\u010dnih kru\u017enica (\u201etraka\u201c ili \u201ecilindara\u201c), koje su podeljene na jednak broj sektora (obi\u010dno veli\u010dine 512 bajtova), koji su grupisani u klastere (clusters). Jedan klaster je najmanji mogu\u0107i prostor na hard disku koji fajl mo\u017ee da zauzme. Kao \u0161to se vidi na slici, fajlovi uvek zauzimaju ceo broj klastera. Da bi se disk pripremio za upis fajlova potrebno je izvr\u0161iti njegovo formatiranje (kreiranje klastera i fajl sistema). Formatiranjem diska se ranije upisani podaci bri\u0161u.<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/hard-hdd-slack.jpg\" alt=\"\" width=\"600\" \/><\/div><figcaption>\u0160ematski prikaz rasporeda fajlova po klasterima<\/figcaption><\/figure>\n<p>Prilikom snimanja fajla na disku, nije obavezno da klasteri koje taj fajl zauzima fizi\u010dki budu pore\u0111ani jedan za drugim. Tokom rada se obavlja veliki broj operacija sa fajlovima i mo\u017ee se desiti da disk postane fragmentisan (fajlovi razbacani po klasterima diska), \u0161to usporava rad sa diskom. Na prilo\u017eenoj slici kao primer fragmentisanog fajla dat je fajl \u201ea\u201c. Ovaj problem se re\u0161ava defragmentacijom (u nekim sistemima tzv. \u201eoptimizacijom\u201c diska).<\/p>\n<aside class=\"savet\">\n<h4>Prostor koga nema<\/h4>\n<p>Kao \u0161to se vidi na slici, prilikom snimanja fajlova, svi klasteri skoro nikada ne\u0107e biti do kraja popunjeni. To zna\u010di da \u0107e zauze\u0107e prostora na disku uvek biti ve\u0107e od proste veli\u010dine fajla. Na primer, kada se na disk, \u010diji su klasteri veli\u010dine 32 kilobajta, snimi fajl veli\u010dine 1KB, on \u0107e zauzeti ceo klaster, \u0161to zna\u010di da je 31KB ostao neiskori\u0161\u0107en i neupotrebljiv.<\/p>\n<p>Ovaj neiskori\u0161\u0107eni prazan prostor na disku naziva se slack i zavisi od veli\u010dine klastera, koja zavisi od fajl sistema i veli\u010dine diska. Svaki fajl sistem ima ograni\u010den maksimalan broj klastera po disku. Kod starijih Windows fajl sistema FAT16 i FAT32, limit za broj klastera je relativno mali, tako da kod ve\u0107ih diskova i klasteri bivaju ve\u0107i. Ovo mo\u017ee predstavljati problem ukoliko na disku imamo veliki broj malih fajlova.<\/p>\n<p>Ovaj problem se mo\u017ee re\u0161iti deljenjem diska na dve ili vi\u0161e manjih particija (svaka particija onda ima po maksimalan broj klastera) ili kori\u0161\u0107enjem posebnih programa.<\/p>\n<p>Verovatno najbolje re\u0161enje jeste kori\u0161\u0107enje novijeg NTFS fajl sistema koji mo\u017ee imati do 264 klastera, tako da i kod diskova, \u010diji kapacitet danas va\u017ei za relativno veliki, klaster obuhvata samo jedan sektor \u2013 veli\u010dine 512 bajtova, \u0161to drasti\u010dno smanjuje slack.<\/p>\n<\/aside>\n<p>Osim internih, danas postoje i eksterni hard diskovi koji se povezuju sa ra\u010dunarom, naj\u010de\u0161\u0107e preko USB porta. Napajaju se iz ra\u010dunara ili zasebno iz elektri\u010dne mre\u017ee, ukoliko su u pitanju diskovi ve\u0107eg kapaciteta. Pre pojave eksternih diskova, jedan od na\u010dina za prenos diska (bez otvaranja ra\u010dunara) bio je kori\u0161\u0107enje fioke (HDD rack), odnosno posebnog le\u017ei\u0161ta koje je omogu\u0107avalo da se hard disk ubaci ili izvadi bez otvaranja ku\u0107i\u0161ta ra\u010dunara.<\/p>\n<figure>\n<div class=\"kont\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/hard-hdd-ext.jpg\" alt=\"\" width=\"400\" \/><\/div><figcaption>Eksterni hard diskovi<\/figcaption><\/figure>\n<aside class=\"prf Daniel\">\n<div>Iako su se novi SSD hard diskovi ve\u0107 odavno pojavili na tr\u017ei\u0161tu, zbog visoke cene i malog kapaciteta, jo\u0161 neko vreme \u0107emo koristiti klasi\u010dne magnetne hard diskove.<\/div>\n<div><a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=70\">Slede\u0107a lekcija<\/a><\/div>\n<\/aside>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>HARD DISK (\u201etvrdi\u201c ili \u201e\u010dvrsti\u201c disk) je u dana\u0161njim ra\u010dunarima primarni ure\u0111aj spoljne memorije. Uobi\u010dajeno je ugra\u0111en u ku\u0107i\u0161te ra\u010dunara i u tom slu\u010daju nije namenjen prenosu podataka, ve\u0107 samo njihovom \u010duvanju. Hard disk je br\u017ei od ve\u0107ine ostalih spoljnih memorija i ima ve\u0107i kapacitet od bilo kog drugog (pojedina\u010dnog) medija. Ure\u0111aj se sastoji iz &hellip; <a href=\"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=66\" class=\"more-link\">\u041d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u0442\u0435 \u0441\u0430 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0435\u043c <span class=\"screen-reader-text\">3.2.7.3.Magnetni mediji &#8211; hard disk<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":62,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/66"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=66"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/66\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":360,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/66\/revisions\/360"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=66"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}