{"id":62,"date":"2015-04-22T13:21:29","date_gmt":"2015-04-22T11:21:29","guid":{"rendered":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=62"},"modified":"2015-08-27T09:25:50","modified_gmt":"2015-08-27T07:25:50","slug":"3-2-7-spoljna-memorija","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=62","title":{"rendered":"3.2.7.Spoljna memorija"},"content":{"rendered":"<p>Unutra\u0161nja RAM memorija ima par nedostataka \u2013 relativno mali kapacitet i gubljenje sadr\u017eaja ukoliko prestane napajanje strujom.<\/p>\n<p>RAM memorija obi\u010dno ima dovoljan kapacitet za podatke sa kojima trenutno radimo. Njen kapacitet se mo\u017ee pove\u0107ati do odre\u0111enog nivoa, ali to ni izdaleka ne bi bilo dovoljno (niti isplativo) za sve podatke i programe koji su nam potrebni. Sa druge strane, podaci u RAM-u ostaju zabele\u017eeni samo dok je ra\u010dunar uklju\u010den. Ukoliko do\u0111e do prekida napajanja, ako se ra\u010dunar zablokira ili resetuje, podaci \u0107e biti izgubljeni.<\/p>\n<p>Spoljna memorija ra\u010dunaru pru\u017ea mogu\u0107nost snimanja podataka. Ovako snimljeni podaci ostaju zabele\u017eeni i po isklju\u010divanju ra\u010dunara, a kapacitet spoljne memorije mo\u017ee biti mnogo puta ve\u0107i od unutra\u0161nje. Jedini nedostatak spoljne memorije je taj \u0161to je ona uvek vi\u0161estruko sporija u odnosu na unutra\u0161nju.<\/p>\n<p>Odnos ra\u010dunara i spoljne memorije je takav da se ona mo\u017ee istovremeno posmatrati i kao memorija, po\u0161to slu\u017ei za bele\u017eenje podataka, i kao ulazno-izlazni ure\u0111aj, budu\u0107i da ra\u010dunar \u0161alje podatke prema spoljnoj memoriji prilikom snimanja i prima podatke prilikom \u010ditanja.<\/p>\n<p>Prema <b>na\u010dinu pristupa podacima<\/b>, memoriju uop\u0161te mo\u017eemo podeliti na:<\/p>\n<ul>\n<li><b>memoriju direktnog pristupa<\/b> \u2013 vreme pristupa bilo kom podatku je uvek isto \u2013 u ovu memoriju spadaju svi tipovi unutra\u0161nje memorije i ve\u0107ina tipova spoljne memorije;<\/li>\n<li><b>memoriju sekvencijalnog pristupa<\/b> \u2013 da bi se stiglo do nekog podatka, potrebno je pro\u0107i kroz sve prethodne podatke i javlja se kod nekih oblika spoljne memorije (npr. magnetna traka).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prema <b>tehnologiji bele\u017eenja podataka<\/b>, spoljnu memoriju mo\u017eemo podeliti na:<\/p>\n<ul>\n<li><b>papirnu<\/b> \u2013 ovo je oblik spoljne memorije kod koga se podaci bele\u017ee na papirima ili kartonima bu\u0161enjem ili zapisom koji se mo\u017ee ma\u0161inski pro\u010ditati \u2013 danas se ne koristi za snimanje ve\u0107e koli\u010dine podataka (bu\u0161ene papirne kartice, bar kodovi);<\/li>\n<li><b>magnetnu<\/b> \u2013 najtipi\u010dniji oblik spoljne memorije, kod koje se zapis obavlja kori\u0161\u0107enjem magnetnog sloja (magnetna traka, disketa, hard disk);<\/li>\n<li><b>opti\u010dku<\/b> \u2013 podaci se zapisuju na mediju na kome se vr\u0161i fizi\u010dka ili hemijska promena koja se kasnije o\u010ditava opti\u010dki (CD i DVD);<\/li>\n<li><b>poluprovodni\u010dku<\/b> \u2013 podaci se bele\u017ee u EEPROM memoriji (flash memorija).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Prema na\u010dinu rada sa medijem na kome se vr\u0161i snimanje, ure\u0111aje spoljne memorije delimo na:<\/p>\n<ul>\n<li><b>spoljnu memoriju sa nepromenljivim medijem<\/b> \u2013 medij na kome se snima ugra\u0111en je u ure\u0111aj spoljne memorije i ne mo\u017ee se menjati (hard disk, flash memorija);<\/li>\n<li><b>spoljnu memoriju sa promenljivim medijem<\/b> \u2013 medij se ubacuje u ure\u0111aj kako bi se podaci snimili ili pro\u010ditali (disketa, CD\/DVD).<\/li>\n<\/ul>\n<h2>Fajlovi i direktorijumi<span class=\"goTop\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/graf\/glif-top.png\" alt=\"\" \/><\/span><\/h2>\n<p>Bez obzira na tip ure\u0111aja ili na\u010din zapisa, svakoj spoljnoj memoriji, koja se koristi u dana\u0161nje vreme, zajedni\u010dko je to da se podaci snimaju u obliku niza bajtova koje nazivamo <b>fajl<\/b> (\u201edatoteka\u201c). Radi bolje preglednosti i lak\u0161eg snala\u017eenja, fajlovi su organizovani u logi\u010dke strukture preko sistema <b>foldera<\/b> i podfoldera (\u201edirektorijumi\u201c). Ova struktura je su\u0161tinski struktura u obliku stabla gde se po\u010detni folder, koji sadr\u017ei sve ostale, naziva <b>osnovni<\/b> ili korenski (<i>root<\/i>) direktorijum.<\/p>\n<p>Svaki ure\u0111aj spoljne memorije se pod Windows operativnim sistemom obele\u017eava jednim slovom engleske abecede. Tako su za floppy disk jedinice rezervisana slova A i B, za primarni hard disk slovo C, a ostalim ure\u0111ajima se dodeljuju naredna slobodna slova.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=64\">Slede\u0107a lekcija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Unutra\u0161nja RAM memorija ima par nedostataka \u2013 relativno mali kapacitet i gubljenje sadr\u017eaja ukoliko prestane napajanje strujom. RAM memorija obi\u010dno ima dovoljan kapacitet za podatke sa kojima trenutno radimo. Njen kapacitet se mo\u017ee pove\u0107ati do odre\u0111enog nivoa, ali to ni izdaleka ne bi bilo dovoljno (niti isplativo) za sve podatke i programe koji su nam &hellip; <a href=\"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=62\" class=\"more-link\">\u041d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u0442\u0435 \u0441\u0430 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0435\u043c <span class=\"screen-reader-text\">3.2.7.Spoljna memorija<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":144,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=62"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":354,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62\/revisions\/354"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=62"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}