{"id":56,"date":"2015-04-22T13:21:24","date_gmt":"2015-04-22T11:21:24","guid":{"rendered":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=56"},"modified":"2015-08-27T09:19:06","modified_gmt":"2015-08-27T07:19:06","slug":"3-2-2-1-tipovi-izlaznih-uredaja","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=56","title":{"rendered":"3.2.2.1.Tipovi izlaznih ure\u0111aja"},"content":{"rendered":"<p><b>MONITOR<\/b> predstavlja najva\u017eniji izlazni ure\u0111aj ra\u010dunara. Osnovna karakteristika monitora je njegova <b>veli\u010dina<\/b>, koja se izra\u017eava, kao du\u017eina dijagonale ekrana, u in\u010dima. Vezano za dimenzije monitora, u dana\u0161nje vreme, osim klasi\u010dnih monitora \u010diji je ekran proporcija 4:3, postoje i tzv. \u0161iroki (<i>widescreen<\/i>) monitori.<\/p>\n<p>Prema na\u010dinu prikaza slike, monitore danas delimo primarno na <b>monitore sa katodnom cevi<\/b> (<i>CRT \u2013 Cathode Ray Tube<\/i>) i monitore sa <b>te\u010dnim kristalima<\/b> (<i>LCD \u2013 Liquid Crystal Display<\/i>).<\/p>\n<p><b>CRT monitori<\/b> se prepoznaju po svom gabaritu i danas polako izlaze iz upotrebe. Slika se formira na osnovu snopa elektrona koji se ispaljuje iz katodne cevi i koji aktivira fosforni sloj na ekranu. Zbog toga, ve\u0107i monitori i TV ure\u0111aji moraju imati dublje ku\u0107i\u0161te sa zadnje strane. Sama tehnologija je ograni\u010davaju\u0107a, tako da se suvi\u0161e veliki ekrani ne mogu ni proizvoditi. Raniji problemi vezani za <b>\u0161tetno zra\u010denje<\/b> ovih monitora ili <b>prepleteni<\/b> (<i>interlace<\/i>) prikaz slike, danas su uglavnom re\u0161eni. Od ostalih karakteristika, koje nas interesuju, najva\u017enije su <b>rezolucije<\/b> koje monitor mo\u017ee da prika\u017ee (u pikselima) i <b>brzina vertikalnog osve\u017eavanja<\/b> ekrana (u Hz). Ovo je posebno bitno zbog toga \u0161to nedovoljna brzina osve\u017eavanja \u010dini sliku nestabilnom i tako uti\u010de na zamor o\u010diju i pojavu glavobolje kod korisnika, a pri kontinuiranoj upotrebi i do poreme\u0107aja vida.<\/p>\n<aside class=\"savet\">\n<h4>Rezolucija<\/h4>\n<p>U ovom delu se na nekoliko mesta pominje pojam <b>\u201erezolucija\u201c<\/b>, tako da \u0107emo na ovom mestu razjasniti o \u010demu se radi.<\/p>\n<p>Rezolucija ima veze sa na\u010dinom na koji ra\u010dunari i uop\u0161te digitalni ure\u0111aji pamte i prikazuju sliku. <b>Slika se sastoji iz velikog broja ta\u010daka<\/b> (<i>pixel<\/i> ili <i>dot<\/i>) koje zajedno stvaraju iluziju nekog prikaza. \u0160to su ta\u010dke sitnije, slika izgleda prirodnije i o\u0161trije, kao \u0161to se mo\u017ee videti na donjem primeru.<\/p>\n<p class=\"c\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/pic-paun-hires.jpg\" alt=\"\" \/> \u00a0 <img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/img\/pic-paun-lores.jpg\" alt=\"\" \/><\/p>\n<p>Kada se govori o grafici, misli se na ekransku rezoluciju koja, najprostije re\u010deno, predstavlja <i>broj ta\u010daka po horizontali i vertikali ekrana<\/i>. Tako se i rezolucija izra\u017eava preko dva broja, npr. 800&#215;600, 1024&#215;768 ili 1280&#215;1024. Ukoliko ta\u010daka ima vi\u0161e, utoliko \u0107e biti sitnije i slika \u0107e biti kvalitetnija, ali \u0107e zauzimati vi\u0161e memorije i zahtevati vi\u0161e vremena da bi se iscrtala.<\/p>\n<p>Ako se govori o slici na papiru (bez obzira da li se \u0161tampa ili skenira), rezolucija se izra\u017eava kao <b>broj ta\u010daka po in\u010du<\/b> (<i>DPI \u2013 Dots Per Inch<\/i>). Rezolucija za relativno kvalitetnu \u0161tampu bila bi 300DPI. Sliku sa ra\u010dunara je mogu\u0107e od\u0161tampati u razli\u010ditim DPI rezolucijama, gde \u0107e ona pri manjem DPI izgledati ve\u0107e, ali nekvalitetnije.<\/p>\n<p>Sa ekspanzijom digitalnih fotoaparata i kamera, pojavila se jo\u0161 jedna popularna mera rezolucije slike, tzv. <b>\u201emegapiksel\u201c<\/b>, koji u stvari predstavlja <i>broj ta\u010daka iz kojih se slika sastoji izra\u017een u milionima<\/i>. To bi zna\u010dilo da se slika veli\u010dine 1280&#215;1024 sastoji od 1,310,720 ta\u010dkica, odnosno (zaokru\u017eeno) od 1,3 megapiksela.<\/p>\n<\/aside>\n<p>Sa druge strane, <b>LCD monitori<\/b> su mnogo lak\u0161i i tanji. Najve\u0107i problem ovih monitora svojevremeno bila je <b>brzina odziva<\/b>, odnosno brzina reagovanja na promene (u milisekundama). Ovi monitori su bili prili\u010dno spori u osve\u017eavanju slike (ve\u0107i broj milisekundi), \u0161to je smetalo pri radu, posebno prilikom stalnih izmena na ekranu. Uvo-\u0111enjem tehnologija, poput aktivne matrice ekrana (<i>TFT \u2013 Thin-Film Transistor<\/i>), ovaj problem je drasti\u010dno redukovan.<\/p>\n<p>Drugi problem LCD monitora je pojavljivanje tzv. <b>\u201emrtvih\u201c piksela<\/b>. To su ta\u010dkice na ekranu koje su postale neaktivne i vi\u0161e se ne mogu upaliti. Razli\u010diti proizvo\u0111a\u010di monitora imaju razli\u010dite nivoe tolerancije \u2013 broja mrtvih piksela koji ne\u0107e biti obuhva\u0107eni garancijom (\u0161to vi\u0161e \u2013 to lo\u0161ije).<\/p>\n<p>Od ostalih osobina, bitni su jo\u0161 kontrast i \u0161irina ugla gledanja. <b>Kontrast<\/b> predstavlja odnos najtamnije crne i najsvetlije bele boje na monitoru. \u0160to je kontrast ve\u0107i, slika \u0107e biti kvalitetnija. <b>\u0160irina ugla<\/b> predstavlja ugao pod kojim korisnik mo\u017ee gledati ekran bez deformisanja boje i osvetljenosti slike. Kod starijih monitora korisnik mora gledati ekran pod pravim uglom, dok danas bolji monitori pru\u017eaju ve\u0107u slobodu.<\/p>\n<p>Osim pomenutih, postoje i <b>plazma monitori<\/b>, koji po izgledu veoma podse\u0107aju na LCD monitore. Kori\u0161\u0107enje plazma tehnologije svakako ima odre\u0111enih prednosti, s obzirom na to da takvi ekrani daju svetliju sliku, mogu se gledati iz \u0161ireg ugla i mogu se proizvoditi u ve\u0107im dimenzijama od LCD monitora. Najve\u0107i problem kod plazma monitora je tzv. <b>burn-in<\/b> piksela, odnosno pojava ta\u010dkica koje vremenom postaju \u201ezamrznute\u201c, tako da mogu prikazivati samo jednu boju. Ovaj problem se manifestuje ako se na istom delu ekrana stalno prikazuje jedna te ista slika (npr. logo TV stanice na plazma televizoru ili prozor programa u kome \u010desto radimo na ra\u010dunaru) koja se kasnije stalno vidi na ekranu kao \u201eduh\u201c.<\/p>\n<p>Pre izvesnog vremena najavljena je nova tehnologija <b>tankih CRT monitora<\/b> (<i>SED \u2013 Surface-conduction Electron-emitter Display<\/i>), koja bi trebalo da nadma\u0161i sve pomenute tipove monitora. U pitanju su ekrani kod kojih za svaki piksel postoji poseban snop elektrona. Proizvodnja ovih monitora do sada nije po\u010dela.<\/p>\n<p><b>VIDEO PROJEKTOR<\/b> (<i>video beam<\/i>) je ure\u0111aj koji se mo\u017ee povezati na grafi\u010dku karticu. Slu\u017ei za projekciju sadr\u017eaja na platnu. Kod ovih ure\u0111aja bitna je <b>ja\u010dina svetlosti<\/b> koju emituju, <b>kontrast<\/b> koji posti\u017eu, kao i <b>du\u017eina \u017eivota lampe<\/b>, koja predstavlja njegov najva\u017eniji deo.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=58\">Slede\u0107a lekcija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>MONITOR predstavlja najva\u017eniji izlazni ure\u0111aj ra\u010dunara. Osnovna karakteristika monitora je njegova veli\u010dina, koja se izra\u017eava, kao du\u017eina dijagonale ekrana, u in\u010dima. Vezano za dimenzije monitora, u dana\u0161nje vreme, osim klasi\u010dnih monitora \u010diji je ekran proporcija 4:3, postoje i tzv. \u0161iroki (widescreen) monitori. Prema na\u010dinu prikaza slike, monitore danas delimo primarno na monitore sa katodnom cevi &hellip; <a href=\"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=56\" class=\"more-link\">\u041d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u0442\u0435 \u0441\u0430 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0435\u043c <span class=\"screen-reader-text\">3.2.2.1.Tipovi izlaznih ure\u0111aja<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":54,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/56"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=56"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/56\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":347,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/56\/revisions\/347"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/54"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=56"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}