{"id":144,"date":"2015-04-22T12:52:08","date_gmt":"2015-04-22T10:52:08","guid":{"rendered":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=144"},"modified":"2015-08-28T08:34:58","modified_gmt":"2015-08-28T06:34:58","slug":"3-2-komponente-hardvera","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=144","title":{"rendered":"3.2. KOMPONENTE HARDVERA"},"content":{"rendered":"<h2>Hardver kao tehni\u010dki deo ra\u010dunarskog sistema se deli na<\/h2>\n<ul>\n<li><strong>Ulazni ure\u0111aji<\/strong> &#8211; slu\u017ee za pristup ra\u010dunaru i posredstvom njih se zadaju komande, tra\u017ee informacije, unose podaci ili programi u ra\u010dunar \u2013 tastatura, mi\u0161, skener, digitalni aparat, \u010dita\u010d bar-koda, digitajzer ..<\/li>\n<li><strong>Ure\u0111aji za obradu<\/strong> (centralna jedinica) \u2013 unutra\u0161nja memorija + aritmeti\u010dko logi\u010dka jeninica + kontrolna jedinica<\/li>\n<li><strong>Izlazni ure\u0111aji<\/strong> \u2013 slu\u017ee za saop\u0161tavanje unetih odnosno obra\u0111enih podataka \u2013 video displeji (monitor, ekran), \u0161tampa\u010d, ploter, zvu\u010dnik.<\/li>\n<li><strong>Ure\u0111aji spoljne memorije<\/strong> \u2013 slu\u017ee za trajno pam\u0107enje i \u010duvanje podataka i programa -hard-disk, disketa (floppy), CD, DVD, traka<\/li>\n<\/ul>\n<h2>SAVREMENA KONFIGURACIJA RA\u010cUNARA<\/h2>\n<ol>\n<li>\n<h3>Centralna jedinica (ku\u0107i\u0161te)<\/h3>\n<\/li>\n<li>\n<h3>Monitor<\/h3>\n<\/li>\n<li>\n<h3>Tastatura i mi\u0161<\/h3>\n<\/li>\n<\/ol>\n<h4>Centralna jedinica (ku\u0107i\u0161te)<\/h4>\n<p>Ku\u0107i\u0161te je kutija u koju su sme\u0161teni razni ure\u0111aji ra\u010dunarskog sistema i naj\u010de\u0161\u0107e se naziva centralna jedinica.<\/p>\n<p>Tipovi ku\u0107i\u0161ta:<\/p>\n<ul>\n<li>desktop \u2013 polo\u017eeno ku\u0107i\u0161te<\/li>\n<li>tauer (tower) &#8211; uspravno ku\u0107i\u0161te<\/li>\n<li>notebook \u2013 prenosni ra\u010dunari<\/li>\n<\/ul>\n<p>U ku\u0107i\u0161tu su sme\u0161teni:<br \/>\n&#8211; modul za napajanje<br \/>\n&#8211; mati\u010dna plo\u010da (mikroprocesor, memorije, kontroleri)<br \/>\n&#8211; razne vrste spoljnih memorija (hard-disk, disketna jedinica, opti\u010dki disk)<br \/>\n&#8211; priklju\u010dci za povezivanje sa drugim ure\u0111ajima (\u0161tampa\u010dem, monitorom, mi\u0161em, tastaturom\u2026), ra\u010dunarima (ra\u010dunarska mre\u017ea) i sistemima (telefonska mre\u017ea)<\/p>\n<h4>MATI\u010cNA PLO\u010cA<\/h4>\n<p>Mati\u010dna plo\u010da je \u00a0najva\u017enija komponenta ra\u010dunara i na njoj se nalaze osnovni elementi ra\u010dunara: centralni procesor (mikroprocesor), operativna memorija (RAM, ROM&#8230;), magistrala, kontroleri, portovi&#8230;<\/p>\n<h5>PROCESOR<\/h5>\n<p>Centralni procesor je elektronski ure\u0111aj u kome se izvr\u0161avaju programske naredbe i vr\u0161i obrada podataka odnosno ra\u010dunske aritmeti\u010dke i logi\u010dke operacije nad podacima.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e ne predstavlja sastavni deo plo\u010de ve\u0107 se na njoj nalaze konektori za njegovo priklju\u010denje.<\/p>\n<p>Va\u017ena karakteristika ra\u010dunara je brzina procesora a izra\u017eava se milionima instrukcija koje procesor mo\u017ee da obradi u jednoj sekundi. Zbog velike brzine na procesor se montira ventilator.<\/p>\n<h5>MEMORIJE<\/h5>\n<h5><span style=\"color: #000080;\">RAM memorija<\/span><\/h5>\n<ul>\n<li>glavna, operativna memorija-memorija sa proizvoljnim pristupom predstavlja najve\u0107i deo memorije u kojoj su sme\u0161teni podaci koji se obra\u0111uju i programi koji se izvr\u0161avaju ;<\/li>\n<li>za vreme rada ra\u010dunara u njoj se nalaze program i podaci sa kojima ra\u010dunar radi a po isklju\u010denju ra\u010dunara gubi sadr\u017eaj;<\/li>\n<li>nije sastavni deo plo\u010de ve\u0107 se priklju\u010duje na nju preko konektora<\/li>\n<li>jedan b (byte)je najmanja koli\u010dina podataka koji se mogu preneti iz memorije u centralni procesor odnosno kojoj se mo\u017ee pristupiti<\/li>\n<\/ul>\n<h5>Bitne karakteristike:<br \/>\n* kapacitet memorije &#8211; izra\u017eava se u bajtima (1B=8b)-KB, MB, GB<br \/>\n* vreme pristupa memoriji \u2013 vreme koje protekne izme\u0111u dva zahteva memoriji za podatkom i dobijanje podataka iz memorije; izra\u017eava se u ns (nanosekunde)<\/h5>\n<h5>ROM memorija (BIOS)<\/h5>\n<ul>\n<li>predstavlja stati\u010dki deo memorije koji se nalazi na mati\u010dnoj plo\u010di u kojoj je sme\u0161ten program koji omogu\u0107ava proveru ispravnosti hardvera i u\u010ditavanje operativnog sistema u memoriju ra\u010dunara mo\u017ee samo da se \u010dita<\/li>\n<li>jednom upisan njen sadr\u017eaj se ne gubi pri ga\u0161enju ra\u010dunara<\/li>\n<li>koristi se za skladi\u0161tenje stalnih programa<\/li>\n<\/ul>\n<h5>Ke\u0161 memorija<\/h5>\n<ul>\n<li>vrlo brza memorija koja se nalazi u samom procesoru ili uz njega<\/li>\n<li>ima vi\u0161estruko br\u017ee vreme pristupa od obi\u010dne memorije<\/li>\n<\/ul>\n<h5>Baferi<\/h5>\n<ul>\n<li>delovi RAM memorije koje neki programi aktiviraju za svoje potrebe<\/li>\n<\/ul>\n<h5>MAGISTRALE<\/h5>\n<p>Ra\u010dunar mora da ima elektri\u010dna kola pomo\u0107u kojih razmenjuje informacije me\u0111u komponentama.<br \/>\nTaj komunikacioni put naziva se magistrala i postoje tri klju\u010dne magistrale:<\/p>\n<ul>\n<li>magistrala podataka<\/li>\n<li>adresna magistrala<\/li>\n<li>kontrolna magistrala<\/li>\n<li>Za priklju\u010denje dodatnih ure\u0111aja (kartica) postoje standardizovana priklju\u010dna mesta, slotovi.<\/li>\n<\/ul>\n<h5>KONTROLERI<\/h5>\n<p>Kontroleri su standardna mesta koja se koriste za priklju\u010denje bilo kog ure\u0111aja na ra\u010dunar.<br \/>\nKontroleri su posebni elementi koji se standardno ugra\u0111uju u ra\u010dunar ili se ure\u0111aj priklju\u010duje na priklju\u010dak.<br \/>\nNeophodno je da budu ispunjena dva uslova:<\/p>\n<ul>\n<li>korektno priklju\u010denje u pogledu elektrotehnike<\/li>\n<li>postojanje posebnog programa (drajvera) za povezivanje<\/li>\n<\/ul>\n<h5>PORTOVI<\/h5>\n<p>Portovi su druga standardna <strong><span style=\"color: #ff0000;\">mesta za priklju\u010denje <\/span><\/strong>standardizovanih spoljnih ure\u0111aja (mi\u0161, tastatura, \u0161tampa\u010d&#8230;).<\/p>\n<p>Postoje :<\/p>\n<ul>\n<li><strong>serijski portovi<\/strong> (bitovi jednog bajta izlaze kroz port jedan po jedan)<\/li>\n<li><strong>paralelni portovi<\/strong> ( svi bitovi jednog bajta izlaze istovremeno paralelnim putem)<\/li>\n<li><strong>USB port<\/strong> ( univerzalni serijski port * namenjen za povezivanje perifernih ure\u0111aja; brzina prenosa ve\u0107a i do 150 puta, kabl do 5 m, mo\u017ee uz pomo\u0107 USB razvodne kutije da pove\u017ee i do 127 ure\u0111aja)<\/li>\n<\/ul>\n<h5>KARTICE<\/h5>\n<ul>\n<li>Grafi\u010dka kartica \u2013 podatke uskladi\u0161tene u ra\u010dunaru u digitalnom obliku pretvara u odgovaraju\u0107e analogne signale odnosno sliku na ekranu; jednom pikselu se pridru\u017euje jedan bit kod monohromatskih monitora a kod monitora u boji zavisno od broja boja koje \u017eelimo prikazati na ekranu (1 piksel-8 bita-256 boja);<\/li>\n<li>Zvu\u010dna kartica \u2013 zvuk uskladi\u0161ten u digitalnom obliku u ra\u010dunaru pretvara u analogni tako da se mo\u017ee reprodukovati u zvu\u010dnicima<\/li>\n<li>Mre\u017ena kartica \u2013 omogu\u0107ava me\u0111usobno povezivanje vi\u0161e ra\u010dunara.<\/li>\n<li>Modem kartica \u2013 omogu\u0107ava povezivanje ra\u010dunara (bez obzira na udaljenost) kori\u0161\u0107enjem telefonske linije; mo\u017ee biti interni i eksterni; ulazno-izlazni ure\u0111aj.<\/li>\n<\/ul>\n<p><a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=46\">Slede\u0107a lekcija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hardver kao tehni\u010dki deo ra\u010dunarskog sistema se deli na Ulazni ure\u0111aji &#8211; slu\u017ee za pristup ra\u010dunaru i posredstvom njih se zadaju komande, tra\u017ee informacije, unose podaci ili programi u ra\u010dunar \u2013 tastatura, mi\u0161, skener, digitalni aparat, \u010dita\u010d bar-koda, digitajzer .. Ure\u0111aji za obradu (centralna jedinica) \u2013 unutra\u0161nja memorija + aritmeti\u010dko logi\u010dka jeninica + kontrolna jedinica &hellip; <a href=\"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=144\" class=\"more-link\">\u041d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u0442\u0435 \u0441\u0430 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0435\u043c <span class=\"screen-reader-text\">3.2. KOMPONENTE HARDVERA<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":132,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/144"}],"collection":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=144"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/144\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":379,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/144\/revisions\/379"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/132"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}