{"id":22,"date":"2015-04-22T15:13:47","date_gmt":"2015-04-22T13:13:47","guid":{"rendered":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=22"},"modified":"2015-08-28T08:27:51","modified_gmt":"2015-08-28T06:27:51","slug":"3-1-0-1-pojam-informacionih-sistema","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=22","title":{"rendered":"3.1.0.1Pojam informacionih sistema"},"content":{"rendered":"<p><span style=\"color: #000080;\"><b>Informacioni sistem<\/b> bi mogao da se defini\u0161e kao sistem me\u0111upovezanih elemenata \u010diji je cilj \u010duvanje, prenos i obrada podataka. Nauka koja se bavi prou\u010davanjem informacionih sistema naziva se <b>Informatika<\/b>.<\/span><\/p>\n<aside class=\"savet\">\n<h4>Podatak i informacija<\/h4>\n<p>Na ovom mestu bi bilo dobro da razumemo razliku izme\u0111u ova dva pojma.<\/p>\n<p><span style=\"color: #000080;\"><b>Podatak predstavlja neku \u010dinjenicu.<\/b><\/span> Sam po sebi, broj 9,81 mo\u017ee i ne mora ni\u0161ta da nam zna\u010di. To je neka \u201esuva\u201c \u010dinjenica, ili, jednostavno re\u010deno \u2013 samo obi\u010dan broj.<\/p>\n<p>Sa druge strane, <b>informacija je saznanje<\/b> koje dobijamo iz podatka, odnosno njegovo zna\u010denje. Kada \u201esaznamo\u201c da je ubrzanje Zemljine gravitacije 9,81 m\/s<sup>2<\/sup>, ili da je prose\u010dna ocena studenata na nekom ispitu 9,81, mo\u017eemo re\u0107i da smo stekli informaciju.<\/p>\n<\/aside>\n<p>Informacioni sistem se mo\u017ee implementirati i bez kori\u0161\u0107enja ra\u010dunara, me\u0111utim, moderne tehnologije (baze podataka, tabelarne kalkulacije, ra\u010dunarske mre\u017ee i web) su prakti\u010dno savr\u0161ene za kreiranje efikasnih i upotrebljivih informacionih sistema, pa se tako informacioni sistemi generalno uvek vezuju za ra\u010dunare.<\/p>\n<p>Teorija sistema je od posebnog zna\u010daja za informacione sisteme \u2013 su\u0161tina je u neprekidnom sagledavanju problema i njegovih delova, kako su oni me\u0111usobno povezani i kako sa\u010dinjavaju celinu. Prilikom projektovanja sistema uvek se ide ka oblikovanju celine, a ne izolovanih podsistema. Teorija sistema uvodi i pojmove otvorenog, odnosno zatvorenog sistema. Ako je sistem otvoren (poslovni sistemi su gotovo uvek takvi), onda se utvr\u0111uje koliki i kakav je uticaj okru\u017eenja. Samim tim, informacioni sistem treba da obezbedi uskla\u0111enost sa okru\u017eenjem.<\/p>\n<h3><span style=\"color: #000080;\">Osnovni elementi informacionog sistema su<\/span> [1]:<\/h3>\n<ul>\n<li><b>hardver<\/b> (<i>hardware<\/i>) \u2013 tehni\u010dke komponente sistema koje obuhvataju ra\u010dunare i mre\u017enu opremu;<\/li>\n<li><b>softver<\/b> (<i>software<\/i>) \u2013 aplikacije koje se koriste za \u010duvanje i pristup podacima, njihovu obradu i distribuciju, kao i sami podaci;<\/li>\n<li><strong>Podataka<\/strong><\/li>\n<li><strong>Procedura<\/strong> &#8211; metodi i postupci koji se koriste prilikom rada informacionog sistema.<\/li>\n<li><strong>Ljudi<\/strong> &#8211; ljudi koji koriste informacioni sistem, kao i stru\u010dnjaci koji u\u010destvuju u njegovom razvoju i odr\u017eavanju;<\/li>\n<\/ul>\n<aside class=\"prf Daniel\">\n<div>Informacioni sistem bi mogao da se napravi i bez ra\u010dunara &#8211; ali ko bi to \u017eeleo da radi&#8230;<\/div>\n<\/aside>\n<div><\/div>\n<div class=\"callout\">\n<h2><span style=\"color: #000080;\"><strong>Hardver<\/strong><\/span><\/h2>\n<\/div>\n<div>Hardver je tehni\u010dki deo ra\u010dunarskog sistema, koji se sastoji od skupa razli\u010ditih ure\u0111aja:<\/p>\n<\/div>\n<ul>\n<li><strong>Ulazni ure\u0111aji<\/strong> &#8211; slu\u017ee za pristup ra\u010dunaru i posredstvom njih se zadaju komande, tra\u017ee informacije, unose podaci ili programi u ra\u010dunar \u2013 tastatura, mi\u0161, skener, digitalni aparat, \u010dita\u010d bar-koda, digitajzer ..<\/li>\n<li><strong>Ure\u0111aji za obradu<\/strong> (centralna jedinica) \u2013 unutra\u0161nja memorija + aritmeti\u010dko logi\u010dka jeninica + kontrolna jedinica<\/li>\n<li><strong>Izlazni ure\u0111aji<\/strong> \u2013 slu\u017ee za saop\u0161tavanje unetih odnosno obra\u0111enih podataka \u2013 video displeji (monitor, ekran), \u0161tampa\u010d, ploter, zvu\u010dnik.<\/li>\n<li><strong>Ure\u0111aji spoljne memorije<\/strong> \u2013 slu\u017ee za trajno pam\u0107enje i \u010duvanje podataka i programa -hard-disk, disketa (floppy), CD, DVD, traka<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"callout\">\n<h2><span style=\"color: #000080;\"><strong>Softver<\/strong><\/span><\/h2>\n<\/div>\n<p>Da bi tehni\u010dki deo ra\u010dunarskog sistema\u00a0 (hardver) mogao da ostvari funkciju obrade neophodano je niz naredbi.<\/p>\n<p>Naredbe se grupi\u0161u tako da omogu\u0107avaju re\u0161avanje odre\u0111enog problema.<\/p>\n<h4><span style=\"color: #000080;\">Softver predstavlja skup svih programa koji upravljaju radom ra\u010dunara i koriste se pri re\u0161avanju problema.<\/span><\/h4>\n<p>Softver delimo na:<\/p>\n<ul>\n<li><strong>operativne sisteme<\/strong> \u2013 obezbe\u0111uju lako i efikasno kori\u0161\u0107enje ra\u010dunara (Windows, Unix, DOS)<\/li>\n<li><strong>sistemski softver<\/strong> \u2013 omogu\u0107uju kori\u0161\u0107enje tehni\u010dkog dela ra\u010dunara i olak\u0161avaju pojedine poslove<\/li>\n<li><strong>aplikativni (korisni\u010dki) softver<\/strong> \u2013 re\u0161avaju razli\u010dite probleme (Word, Excel, Paint)<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<div class=\"callout\">\n<h2><span style=\"color: #000080;\">Podatak &#8211; podaci<\/span><\/h2>\n<\/div>\n<h4><strong>Podaci su \u010dinjenice, oznake, zapa\u017eanja nastala tokom nekog procesa.<\/strong><br \/>\nPodaci su osnovni objekat obrade u ra\u010dunarskom sistemu.<br \/>\n<strong>Obrada podataka podrazumeva:<\/strong><\/h4>\n<ul>\n<li>prikupljanje i unos podataka<\/li>\n<li>organizacija i \u010duvanje podataka (skladi\u0161tenje)<\/li>\n<li>obradu podataka putem ra\u010dunara (podatak postaje informacija)<\/li>\n<li>izdavanja rezultata obrade (pregled, \u0161tampanje, crtanje&#8230;)<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"callout\">\n<h2><strong>Procedure<\/strong><\/h2>\n<\/div>\n<h3>Procedure predstavljaju skup podataka\u00a0 i pravila koja se moraju po\u0161tovati i primenjivati u cilju:<\/h3>\n<ul>\n<li>pravilne upotrebe ra\u010dunarskog sistema,<\/li>\n<li>pravilne obrade podatka,<\/li>\n<li>re\u0161avanja nekog zadatka pomo\u0107u ra\u010dunara.<\/li>\n<\/ul>\n<div class=\"callout\">\n<h2>Ljudi<\/h2>\n<\/div>\n<p>Ljudi obavljaju aktivnost stvaranja i prikupljanja podataka<\/p>\n<ul>\n<li>razvijaju nove i menjaju postoje\u0107e programe<\/li>\n<li>kreiraju procedure<\/li>\n<li>koriste ra\u010dunare.<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h2>Razvoj informacionih sistema<span class=\"goTop\"><img decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.webnstudy.com\/graf\/glif-top.png\" alt=\"\" \/><\/span><\/h2>\n<p>Istorijski gledano, informacioni sistemi su pro\u0161li kroz nekoliko faza razvoja [1]:<\/p>\n<p><b>Informacioni sistemi za obradu podataka<\/b> (<i>DP \u2013 Data Processing<\/i>). Ovo su najprimitivniji informacioni sistemi. Orijentisani su na obradu poslovnih transakcija. Sami po sebi predstavljali su veliki napredak u odnosu na poslovanje bez upotrebe informacionih tehnologija, budu\u0107i da su uveli automatizaciju u poslovanje (zamena ru\u010dne obrade podataka ma\u0161inskom) i samim tim pove\u0107ali brzinu i ta\u010dnost. Me\u0111utim, kao takvi, bili su orijentisani isklju\u010divo na analizu pro\u0161lih doga\u0111aja. Softver za ove sisteme se kreira u klasi\u010dnim programskim jezicima, a podaci moraju biti posebno pripremljeni (grupisani i obra\u0111eni) pre unosa u sistem. Ovi sistemi su zahtevali stalnu prisutnost programera i drugih stru\u010dnjaka, po\u0161to se sve de\u0161avalo u ra\u010dunskim centrima.<\/p>\n<p><b>Upravlja\u010dki informacioni sistemi<\/b> (<i>MIS \u2013 Management Information Systems<\/i>). Slede\u0107a stepenica u razvoju informacionih sistema nastala je iz potrebe da se obra\u0111ene informacije upotrebe za dono\u0161enje upravlja\u010dkih odluka. Njihov nastanak omogu\u0107en je razvojem ra\u010dunarskih mre\u017ea i baza podataka. Bave se problemima ekonomi\u010dnosti poslovanja, analizom tr\u017ei\u0161ta i cena.<\/p>\n<p><b>Informacioni sistemi za podr\u0161ku odlu\u010divanju<\/b> (<i>DSS \u2013 Decision Support Systems<\/i>). Ovi informacioni sistemi se bave ne samo re\u0161avanjem rutinskih, ve\u0107 i specifi\u010dnih problema. Namenjeni su top menad\u017ementu. Da bi ispunili tu ulogu, moraju biti fleksibilni i jednostavni za kori\u0161\u0107enje (unapre\u0111en korisni\u010dki interfejs, grafi\u010dki prikaz, elektronska po\u0161ta). Upotrebljivi su za dono\u0161enje takti\u010dkih odluka, a orijentisani su na sada\u0161nje i budu\u0107e doga\u0111aje.<\/p>\n<p><b>Ekspertni sistemi<\/b> (<i>ES \u2013 Expert Systems<\/i>). Najvi\u0161i nivo razvoja informacionih sistema su ekspertni sistemi. Ekspertni sistemi predstavljaju jedan od produkata razvoja ve\u0161ta\u010dke inteligencije, koji sublimira znanje stru\u010dnjaka za neku oblast. Kao takvi, ovi sistemi vi\u0161e ne koriste obi\u010dnu bazu podataka, ve\u0107 \u201ebazu znanja\u201c koja funkcioni\u0161e zajedno sa pravilima odlu\u010divanja. Ovi sistemi su sposobni da samostalno u\u010de, pamte dobra re\u0161enja korisnika, a kada do\u0111u do nekog zaklju\u010dka imaju mogu\u0107nost i da ga objasne. Koriste se za dono\u0161enje najte\u017eih, dugoro\u010dnih strate\u0161kih odluka.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=76\">Slede\u0107a lekcija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Informacioni sistem bi mogao da se defini\u0161e kao sistem me\u0111upovezanih elemenata \u010diji je cilj \u010duvanje, prenos i obrada podataka. Nauka koja se bavi prou\u010davanjem informacionih sistema naziva se Informatika. Podatak i informacija Na ovom mestu bi bilo dobro da razumemo razliku izme\u0111u ova dva pojma. Podatak predstavlja neku \u010dinjenicu. Sam po sebi, broj 9,81 mo\u017ee &hellip; <a href=\"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/?page_id=22\" class=\"more-link\">\u041d\u0430\u0441\u0442\u0430\u0432\u0438\u0442\u0435 \u0441\u0430 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0435\u043c <span class=\"screen-reader-text\">3.1.0.1Pojam informacionih sistema<\/span> <span class=\"meta-nav\">&rarr;<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":139,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/22"}],"collection":[{"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22"}],"version-history":[{"count":5,"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/22\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":378,"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/22\/revisions\/378"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/139"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/lekcije.mfp.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}